vojvodina.com
arhiva
|
PREUZETO IZ LISTA: "DNEVNIK" OD 03. 04. 2002.
|
|
TALAS ODLAZI, RIBARAC POD VODOM
Čamcem do vikendice
Dunavska strana Ribarca nije ugrožena jer, kako kažu vikendaši,
odatle plavi tek kada reka naraste preko šest metara.
Nivo Dunava je juče, u odnosu na prethodni dan, kod Novog Sada porastao za još 11 santimetara i dostigao visinu od 5,3 metara, što je najveća do sada izmerena visina ove godine.
Nadležni u novosadskoj Kapetaniji tvrde da je vrhunac "austrijskog" talasa napokon dostignut i kod našeg grada, tako da se nadalje može očekivati lagano povlačenje reke.
Gradski nasipi se i dalje drže bez većih problema, ali je voda sada već gotovo potpuno opkolila vikendice na Kamenjaru i Ribarskom ostrvu, gde se bez ribarskih čizama neupućeni šetač ne može nadati ničem dobrom. Sem ako mu cipele i nisu naročito draga uspomena, naravno.
Dunavska strana Ribarca nije ugrožena jer, kako kažu vikendaši, odatle plavi tek kada reka naraste preko šest metara. Međutim gradska strana poluostrva, koja je okrenuta rukavcu, potpuno je potopljena i neprohodna bez ribarske barke, ili makar dobrog para čizama.
Ipak, iako je voda uveliko stigla do donjih delova vikendica, to za stalne žitelje ovog vikend naselja ne predstavlja prevelik razlog za uzbunu, obzirom da su se u poslednjih šest - sedam godina već nagledali poplava i poplava...
- Nekada je Dunav plavio jednom u 10 godina, dok se u poslednje vreme to dešava svake godine i to čak po dva - tri puta u toku sezone - objasnio nam je domar udruženja "Ribolovac" Milan Kavčić, koji na Ribarcu provodi veći deo godine. - Već u maju, kada počnu da se tope alpski snegovi, očekujemo novu poplavu.
Međutim, po rečima Kavčića, u svakoj nesreći ima i malo sreće, tako da ovakvi talasi sa sobom obično donesu i obilje ribe, što je za pecaroše svakako prava poslastica.
Doduše, od Kavčića smo saznali da se vikendaši ipak polako udružuju u nameri da bar koliko - toliko reše svoj dugogodišnji problem, tako da planiraju da u toku godine nasipanjem zemlje pojačaju nasip sa strane rukavca za bar još pola metra.
Za sada je u pitanju privatna inicijativa, ali će vlasnici vikendica svakako pokušati da za rešavanje svog dugogodišnjeg problema dobiju i neku pomoć od grada, mada Ribarac ne spada u zonu obuhvaćenu redovnom odbranom od poplava.
|
|
JEDINSTVENA TURISTIČKA PONUDA
Ledinačko jezero - ekološki biser
Osim padavina, hrani se vodom sa izvora Srebrni potok
i Lukin svetac, koji se spuštaju sa planinskog bila i jezeru pritiču iz
pravca juga.
Višedecenijskom eksploatacijom kamena na prostoru Nacionalnog parka
"Fruška gora" napravljen je veliki majdan koji se ispunio čistom izvorskom
vodom. Tako je nastao pravi ekološki biser - Ledinačko jezero, na
visoravni okruženoj šumovitim brdima.Fruška gora, kao jedinstveni prirodni
fenomen, 1960. godine je zaštićena kao nacionalni park, a posebnim Zakonom
o nacionalnim parkovima proglašena je za prirodno dobro prve kategorije od
izuzetnog značaja za Republiku. Ledinačko jezero u sklopu Fruške gore,
trebalo bi da dobije isti status. Ovaj lokalitet sa okolinom u južnom delu
Vojvodine, tačnije u regionu Srema u Starim Ledincima, locirano je na oko
300 metara nadmorske visine.
Ledinačko jezero je počelo da se formira
pre desetak godina u nekadašnjem kopu kamenoloma "Srebro" da bi sada
dostiglo površinu od 3.3 hektara i prosečnu dubinu oko 15 metara. Jezero
se, osim padavina, hrani vodom sa izvora Srebrni potok i Lukin svetac,
koji se spuštaju sa planinskog bila i jezeru pritiču iz pravca juga.
Značajan turistički potencijal predstavlja i kaptirani izvor Zvečan, a
cela teritorija neposredno gravitira ka reci Dunav kao glavnoj
saobraćajnoj arteriji. Položaj ovog lokaliteta je povoljan i zbog blizine
većih gradskih naselja, pre svega Novog Sada, Beočina, Sremskih Karlovaca,
Iriga i Rume. Zajedno sa Iriškim vencem, Vrdnikom, Zmajevcem, Brankovcem,
Letenkom i Popovicom, Ledinačko jezero čini jedinstvenu turističku ponudu
Fruške gore.
|
|