Konzorcijum "Rast" u zastoju s izgradnjom autoputa Novi
Sad - Beograd
Za završetak radova nedostaje 20 miliona maraka
Posao dobijen na osnovu najbolje ponude. "Beogradska banka"
kao članica konzorcijuma nije ni započela radove
BEOGRAD - Prošlo je gotovo šest meseci
od kada je bivša srpska Vlada na čelu sa premijerom Mirkom Marjanovićem,
svečano otvorila, i iskoristila kao politički marketing, radove
na izgradnji, odnosno proširenju auto puta Novi Sad - Beograd.
Na javnoj licitaciji, u maju prošle godine, koju je organizovala
Vlada, posao je dobio Konzorcijum "Rast", preduzeće
sačinjeno od tri firme sa ne baš velikim iskustvom i renomeom
u izgradnji savremenih saobraćajnica, kako tvrde stručnjaci za
saobraćaj.
Ko sačinjava "Rast", o kakvom je ugovoru reč između
bivše Vlade i ovog preduzeća, dokle se stiglo s radovima i gde
je nastao problem u izgradnji jednog od najznačajnijih tranzitnih
putnih pravaca kroz našu zemlju, za "Glas javnosti"
priča Ljubomir Vukajlović, direktor "Rasta".
- Konzorcijum "Rast" predstavljaju tri preduzeća "Borovica",
PIM "Ivan Milutinović" i Beogradska banka, a na licitaciji
za izgradnju treće trake autoputa Novi Sad - Beograd i revitalizaciju
površinskog sloja već postojećeg asfalta u dužini od 66 kilometara,
naša ponuda je bila najpovoljnija i od Vlade smo dobili koncesiju
(naplata putarine) na šest godina, pod uslovom da se u roku od
23 meseca posao privede kraju.
Prema proračunima sva tri preduzeća, posao bi nas koštao 66 miliona
maraka pod uslovom da sami izvodimo radove, a svako od pomenutih
preduzeća preuzima obavezu da finansira ili završi trećinu puta,
kaže Vukajlović i navodi primer kako je za isti posao Konzorcijum
MBG (NIS Jugopetrol) tražio period koncesije od 25 godina, što
je za Vladu bilo presudno da posao dodeli "Rast"-u.
Ovaj posao, kako kaže Vukajlović, nije trebao da ima politički
prizvuk jer je državu, da raspiše koncesiju, naterao obim saobraćaja,
očajno stanje druma i pretnja da autoput Novi Sad - Beograd pređe
u regionalne puteve zbog, samo jedne upotrebljive kolovozne trake,
ali "kamerama i pompeznom otvaranju radova nisu odoleli".
Izgradnja je počela 6. juna, kada je startovala koncesija, a
preduzeće "Borovica" je najžustrije krenulo u ispunjavanje
svojih obaveza i do sada je odradilo gotovo 60 odsto radova. Zaduženo
je za deonicu od zrenjaninske petlje do mosta kod Beške. U martu
će, najverovatnije početi s asfaltiranjem i za nešto više od dva
meseca potpuno završiti svoj deo posla, a nedavno je u čitav posao
uključilo i dodatni 18 mašina.
Preduzeće PIM nešto sporije odrađuje svoj posao. Njihovo glavno
zaduženje je nabavka kamena, peska i mehanizacije, ali bi uz malu
materijalnu pomoć i ono moglo završiti, ako ne sve, bar 10 kilometara
svoje deonice, precizira Vukajlović i dodaje da su radovi trenutno
u prekidu kod Batajnice zbog porasta nivoa Dunava.
S novosadske strane se, za sada samo prevlači kamen. Vukajlović
ističe da završetak posla najviše koči Beogradska banka, jer još
nije počela radove na svojoj deonici, ali se i ne izjašnjava da
li će i dalje učestvovati u koncesiji.
- Čak nam je i novac od naplaćene drumarine bio zarobljen na njihovom
računu, a reč je o 3,5 miliona maraka, naplaćenih u periodu od
tri meseca. Konzorcijumu "Rast" je neophodna finansijska
"injekcija" od dvadesetak miliona maraka za završetak
radova, taman toliko koliki je ulog Beogradske banke. Najkasnije
do kraja februara očekujemo dogovor i odmršenje "Gordijevog"
čvora sa novom Vladom Srbije, jer je izgradnja autoputa od državnog
interesa - tvrdi Vukajlović.
Na pitanje da li je moguće da Vlada raskine ugovor o koncesiji,
Vukajlović kaže da je to moguće, ali da nije u interesu države,
jer bi morali da isplate novac za do sada završene radove. Osim
toga i ugovor na šest godina koncesije je više nego povoljan za
državu.
U Beogradskoj banci saznajemo da je u vreme zaključivanja Ugovora
o koncesiji ova banka imala status centralne banke s velikim brojem
filijala. Njena finansijska pozicija bila je u povoljnijem položaju
nego danas kada joj je interes da i dalje učestvuje u koncesiji
sveden na nulu.
Međutim, u banci su razmatrane i druge mogućnosti, poput angažovanja
inopartnera, domaćih preduzeća i konzorcijuma banaka koje bi omogućile
da Beogradska banka i dalje učestvuje u realizaciji ugovorenih
ili redukovanih prava, ali je i na Upravnom odboru banke dogovoreno
da se obave neophodne konsultacije s Vladom Srbije kako bi se
pronašao izlaz iz "tunela".
Igor Krasnić