VOJVODINA WEB-TEAM, Petrovaradinska tvrđava, "Studio Bob", 21000 Novi Sad Tel: + 381 21 434608
  29. oktobar 2004.

vojvodina.com

arhiva


  PREUZETO IZ LISTA: "DNEVNIK" OD 29. 10. 2004.

SUTRA KONSTITUTIVNA SEDNICA SKUPŠTINE VOJVODINE

Sve je spremno osim dogovora

Pred sutrašnju konstitutivnu sednicu Skupštine Vojvodine stranke iz takozvanog demokratskog bloka, koje vec nedeljama pregovoraju o formiranju pokrajinske vlasti, još nemaju jedinstven stav oko raspodele kljucnih pozicija u Pokrajini. Naime, iako je još pre nedelju dana lider Lige socijaldemokrata Vojvodine i predsednik odlazeceg skupštinskog saziva Nenad Canak izjavio da je postignut dogovor da mesto predsednika Skupštine Vojvodine pripadne toj stranci i da je Liga za tu poziciju kandidovala generalnog sekretara LSV Bojana Kostreša, izostala je jasna reakcija Demokratske stranke, koja je kljucni nosilac postizbornih pregovora.
Prve nezvanicne informacije o dogovoru da Kostreš zauzme celnu poziciju u Skupštini, demantovao je potpredsednik DS-a Bojan Pajtic, navodeci da u pregovorima u tom trenutku nisu pominjana imena, da bi nekoliko dana potom drugi potpredsednik demokrata Dušan Petrovic izjavio da jedna od opcija u postizbornim pregovorima na pokrajinskom nivou jeste da “ligaš bude predsednik pokrajinskog parlamenta”.
Prema saznanjima našeg lista, u pregovorima koji su izmedu DS-a, LSV-a, te Saveza vojvodanskih Madara i Pokreta Snaga Srbije, nastavljeni i tokom ove nedelje demokrate su se ipak složile sa predlogom lidera LSV-a, ali su potom razgovori ponovo zapeli ali oko podele resora u pokrajinskoj vladi.

Brojke
U pokrajinskom parlamentu Srpska radikalna stranka ima 36 poslanika, DS - 34, SVM - 11, Socijalisticka partija Srbije - osam, koalicija Zajedno za Vojvodinu (LSV), Pokret ’Snaga Srbije’ i Demokratska stranka Srbije po sedam poslanika. Reformisti Vojvodine i G17 plus imaju po dva, a po jednog poslanika cetiri grupe gradana iz Plandišta, Indije, Ade i Backog Petrovca, kao i koalicija Subotica - naš grad.
Kasa: Sutra o kadrovima
Predsednik Saveza vojvodanskih Madara Jožef Kasa izjavio je juce Tanjugu da ocekuje formiranje demokratske vecine u Skupštini Vojvodine. U tom dogovoru, pored SVM, Kasa ocekuje Demokratsku stranku, Koaliciju Zajedno za Vojvodinu, G17 plus i druge demokratski orijentisane stranke i poslanike. Razgovori o tome još traju, dodao je on, a predlozi za kadrovska rešenja u pokrajinskim organima vlasti bice izneti na konstitutivnom zasedanju Skupštine Vojvodine, zakazanom za subotu, 30. oktobra.

Izvor “Dnevnika” potvrdio je i Cankove navode da je SVM, koja je druga stranka po broju osvojenih mandata u demokratskom bloku, odustala od mesta predsednika Skupštine, te da je ta funkcija ponudena LSV-u oko cega je posle kraceg natezanja postignuta saglasnost svih koalicionih partnera. Medutim, prema tvrdnjama našeg izvora, novi nesporazumi pojavili su se oko raspodele kvota u Izvršnom vecu, jer navodno ligaši ne žele da se odreknu odredenih resora u kompenzaciju za fotelju predsednika parlamenta.
S druge strane, demokrate ne odustaju od namere da u pregovore o formiranju vlasti u Banovini ukljuce i Demokratsku stranku Srbije, procenjujuci da bi stvaranjem šire koalicije olakšali svoju pregovaracku poziciju, s jedne strane, te obezbedili podršku DSS-a za konstituisanje demokratske vlasti u gradskoj skupštini Novog Sada, s druge strane.
U izjavi našem listu funkcioner DSS-a Velibor Radusinovic potvrdio je da njegova stranka ovih dana vodi intenzivne pregovore sa DS-om o formiranju pokrajinske vlasti. On je, medutim, ponovio i da DSS nije spreman za saradnju sa ligašima.
- Ocekujemo od DS-a da se jasno odredi: ili ce sa Cankom, ili s nama - istakao je Radusinovic.
On nije mogao da odgovori na koji nacin bi se prihvatanje tog uslova DSS-a, odrazilo na formiranje demokratske vecine u novosadskoj skupštini gde to nije moguce bez LSV-a, vec je samo naveo da ce predsedništvo njegove stranke veceras zauzeti konacan stav o koalicijama u koje ce DSS ulaziti na pokrajinskom i na lokalnom nivou.
Radusinovic je, uz to, izrazio nevericu da ce Skupština Vojvodine biti u celosti konstituisana vec na sutrašnjoj sednici, na kojoj ocekuje samo potvrdu osvojenih poslanickih mandata.
U LSV-u, pak, veruju da postoje “velike šanse” da se pokrajinska vlast formira sutra, ali ne iskljucuju ni mogucnost odlaganja tog posla do postizanja dogovora oko formiranja novosadske skupštine.
Tako Liga, kako nezvanicno saznajemo u toj stranci, smatra da “odredene nesuglasice” oko raspodele resora u pokrajinskoj vladi nisu suštinski problem za konstituisanje pokrajinske vlasti, nego da te pregovore koci nerazjašnjena situacija u Novom Sadu.
Poslanik Pokreta Snaga Srbije u vojvodanskom parlamentu Đorde Bašic izjavio je našem listu da ce ta partija podržati izbor Kostreša za predsednika Skupštine Vojvodine ako se sa tim rešenjem slože “velike stranke”. On je, medutim, naveo da pregovori o postizbornoj koaliciji još nisu završeni.
- Razgovori su još u toku. Ceka se da se dve velike stranke, DS i DSS, dogovore i nakon toga da se taj dogovor usaglasi i sa Koalicijom “Zajedno za Vojvodinu”. Tek nakon toga ce i Pokret Snaga Srbije moci da traži svoju poziciju u skupštinskoj i izvršnoj vlasti - rekao je Bašic.
On nije želeo da potvrdi nezvanicne navode po kojima bi, ako LSV dobije predsednika Skupštine, potpredsednicka mesta, uz DS i SVM, dobila i njegova stranka. Bašic navodi da PSS “zaslužuje odredena mesta u Skupštini Vojvodine i dva-tri mesta u pokrajinskoj vladi”.
Prema ranijim navodima iz SVM-a, ta stranka bi se uz, potpredsednicko mesto, zadovoljila i zadržavanjem sadašnje celne pozicije u tri resora u Izvršnom vecu (obrazovanje, privatizacija i uprava) koje bi i u narednom mandatu vodili Zoltan Bunjik, Ištvan Pastor i Tamaš Korhec. U slucaju dogovora sa demokratama, LSV racuna i na potpredsednicko mesto u PIV-u, a najozbiljniji kandidat za tu funkciju je potpredsednik stranke Dušan Jakovljev, kao i na celne pozicije u sekretarijatima poljoprivrede i lokalne samouprave, koje bi nastavili da vode Igor Kurjacki i Emil Fejzulahi.
Pored potpredsednickog mesta u Skupštini, za koje kao najozbiljniji kandidat demokrata slovi šef Pokrajinskog odbora DS Borislav Novakovic, demokrate ce i u narednom mandatu zadržati poziciju pokrajinskog premijera za koju je viden Bojan Pajtic, ali i vecinu resora u PIV-u. Nije, medutim, izvesno u kom pravcu bi se ova postizborna kombinatorika mogla menjati ukoliko se u pregovore o formiranju pokrajinske vlasti ukljuci i DSS.

STRANKE PRIJAVILE IMOVINU

DSS najimucnija

Demokratska stranka Srbije je najimucnija od 54 politicke stranke u Srbiji koje su dostavile izveštaj o finansijskom poslovanju i imovini u prošloj godini. Ta stranka je u izveštaju dostavljenom Odboru za finansije Skupštine Srbije navela da je ukupna vrednost njene imovine 22.099.233 dinara. U tu sumu su uracuniti svi prilozi i pokloni pojedinaca i pravnih lica, kao i sredstva iz budžeta. Na drugom mestu je Demokratska stranka cija je vrednost imovine 16.403.012 dinara. Demohrišcanska stranka Srbije je na trecem mestu sa imovinom vrednom 12.419.454 dinara, a sledi je Srpski pokret obnove cija je vrednost imovine 11.009.171 dinara.
Stranka G17 plus, prema dostavljenom izveštaju, raspolaže sa imovinom vrednom 9.070.081 dinara, Liberali Srbije imaju imovinu vrednu 8.451.232 dinara, dok je 8.086.000 dinara vrednost imovine Demokratske alternative. Srpska radikalna stranka je navela da je vrednost njene imovine 7.931.979 dinara. Socijališticka partija Srbije i još 42 politicke stranake, od ukupno registrovanih 377 stranaka u Srbiji, dostavila je samo obaveštenje o imovini, dok ostale stranke nisu ispunile svoju zakonsku obavezu. Sve stranke su, prema Zakonu o finansiranju politickih partija, bile dužne da do kraja februara ove godine dostave završne racune, za prošlu godinu, izveštaj o prilozima koji su veci od 6.000 dinara i izveštaj o imovini.
Odbor za finansije Skupštine Srbije, koji je juce razmatrao izveštaj o kontroli finansijskih izveštaja politickih stranaka, usvojio je predlog da se protiv stranaka koje nisu dostavile izveštaje pokrene prekršajni postupak. Usvojen je i predlog da se omoguci gradanima uvid u finansijske izveštaje stranaka, kao i da se pokrene inicijativa za izmene i dopune Zakona o finansiranju politickih stranaka i stranke obavežu da kraja ove godine u ‘Službenom glasniku’ publikuju svoje finansijske izveštaje za prošlu godinu. Clan radne grupe za kontrolu finansijskih izveštaja politickih stranaka Andrija Jovicic naveo je da je nakon zahteva da nakanadno dostave izveštaje stigao odgovor 12 stranaka da su u postupku brisanja, a vraceno je 94 dopisa jer su stranke bile registrovane na nepostojecim adresama ili su se odjavile. (Beta)

Šta ce (možda) dobiti poslanici
Predlog zakona o Skupštini Srbije sadrži dug spisak povlastica za poslanike. Prema predlogu zakona koji je utvrden na sednici Administrativnog odbora i s potpisom 250 poslanika upucen Skupštini na usvajanje po hitnom postupku, penzija poslanika bila bi i do 60.000 dinara, a poslanicima bi bili placani dnevnice, prevoz, “topli obrok”, odvojen život, regres, otpremnina, dodatno obrazovanje i kirija do 40.000 dinara. Prema predlogu, prosecna plata poslanika, koji ima 20 godina radnog staža, bila bi skoro 120.000 dinara bruto, ukupna primanja, kada se uracuna i poslanicki dodatak, 160.000 dinara bruto, dok bi za predsednika Parlamenta ta brojka bila gotovo 190.000. Prosecna plata u Srbiji je 19.623 dinara, bruto.

DOGOVOR SA MMF-OM TANJI PLATNE KOVERTE

Do zadnje rupe na kaišu

Ministar finansija Mladan Dinkic potvrdio je da ce sledece godine budžetski deficit iznositi 20 milijardi dinara. Taj jaz izmedu budžetskih rashoda i prihoda bice za 12,7 milijardi manji nego ove godine i za cak 23 milijarde dinara ispod deficita ostvarenog 2003, a deo tog kresanja bice ostvaren i na teret plata. Na takav zakljucak ukazuje i procena ekonomista da ce budžetski deficit biti dovoljan samo za isplatu stare devizne štednje, pa ce svi ostali troškovi morati da budu uravnoteženi sa prihodima budžeta.
Oni ce, pak, ove godine biti 329,3 milijarde dinara, koliko su i planirani, iako bi logicno bilo da budu znatno viši, jer su projektovani na osnovu inflacije od 8,5 odsto (bice 12) i rasta bruto društvenog proizvoda od 4,5 procenata, a bice skoro duplo veci. Dinkic je, takode, najavio da ce se u javnim preduzecima striktno kontrolisati masa plata, MMF traži da se ogranice i potrošacki krediti, pa je ocito da predstoji novo stezanje kaiša.

A produktivnost još manja...
Iako vecini gradana ni sadašnje plate nisu dovoljne, mnogi ekonomisti upozoravaju da ni one nisu zaradene i ocenjuju da je sada “došla maca na vratanca”. Po racunici Ekonomskog instituta, plate su za osam meseci ove godine realno bile za 12,4 odsto vece nego lane u istom periodu i rasle su mnogo brže od produktivnosti. Dr Vladana Hamovic iz Instituta za tržišna istraživanja smatra da je ukupna - javna i licna potrošnja neprimereno visoka u odnosu na bruto društveni proizvod i da se samo njenim kresanjem može održati ekonomsku stabilnost. S druge strane, priznaje, sadašnja primanja su vrlo skromna i mnogima ne obezbeduju ni minimum egzistencije, jer 60 odsto zaposlenih prima izmedu 100 i 200 evra, od 50 do 100 odsto prosecne neto zarade, a one, uprkos tome, rastu brže od industrijske proizvodnje.
- Kako smanjivanje penzija i plata u javnom sektoru nije popularno, one ce nominalno ostati na istom nivou, ali ce im zbog rasta cena i kursa evra realna vrednost padati, pa ce se tako smanjiti udeo potrošnje - kaže ona. - Vlada nema drugog nacina, a šta ce biti sa narodom, koji i sada živi skromno, tek cemo da vidimo, jer prosek naviše vuce nekoliko oblasti, a u nekim, nekada važnim granama, kao što je tekstilna industrija plate su oko 3.000 dinara.
Za razliku od nekih koji veruju da ce Vlada popustiti, ako proceni da se prevremeni izbori ne mogu izbeci, Hamovic predvida da ce u tome istrajati, iako joj se svaki dan klima pod nogama. I direktor Centra za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka dr Danilo Šukovic smatra da se to mora uraditi. Reforme podrazumevaju prestrukturiranje i realnog, ali i neproizvodnog sektora-državne uprave, zdravstva, obrazovanja i drugih javnih službi, da se vidi ko sve troši pare iz budžeta, da li su oni državi potrebni, jer neki i nisu, uveren je on. U suprotnom, naglašava, ni potrošnja nece moci da se smanji.
- Bez obzira šta mislimo o našim ministrima, u Srbiji ništa nece moci da se radi dok im je plata 35.000 dinara, jer je to cista demagogija i odmah se postavlja pitanje ko ce da radi tako odgovoran posao za te pare- naglašava Šukovic.- Šta onda tek ocekivati od tehnokrata u ministarstvima, koji moraju biti adekvatno nagradeni, jer je to uslov da budu uspešni i nekorumpirani. Oni koji ništa ne doprinose treba da otpadnu, kao u preduzecima. Takvo restrukturiranje mora biti osnov za uskladivanje potrošnje sa realnim mogucnostima, a ne linearno smanjenje plata svim zaposlenim, jer bi to bilo pogubno s obzirom da su te službe veoma bitne za funkcionisanje države.
Uz opasku da je za MMF bitno samo da se skreše ukupan okvir potrošnje, on upozorava da bi eventualno linearno kresanje plata ubrzalo odlazak kreativnih kadrova, pa bi tek tada sve te službe postale neefikasne i skupe, jer ne bi mogle da obave posao za koji su nadležne. Šukovic istice da je jedino takav pristup ispravan i da bi on ukazao na potrebu za nekim novim institucijama, dok bi neke od postojecih morale “u aut” i više ne bi mogle da se oslanjaju na budžet, kao što u firmama treba zadržati samo proizvodnju roba za kojima postoji tražnja na tržištu.
Vreme odmice, cena sve veca
- Mora se prekinuti ekstenzivno zapošljavanje, jer kod nas svaki ministar dovodi svoje ljude i to može samo u Srbiji - kaže on. - U zemljama EU ministar u svoj kabinet može da dovede samo cetiri osobe, ali posle isteka mandata oni odlaze sa njim. Pomocnike ministara na javnom konkursu bira komisija, a ne postavlja ih ministar, kao u Srbiji.
Komentarišuci Dinkicevu najavu da ce se striktno kontrolisati masa plata u javnim preduzecima, on istice da se i ona moraju restrukturirati, a to znaci i da broj zaposlenih u NIS-u ili EPS-u mora biti uporediv sa brojem radnika u stranim kompanijama iz iste branše. Kada se kadrovska struktura u javnim preduzecima prilagodi realnim potrebama, bez nepotrebnih cinovnika, tada ce oni koji ostanu moci ce da imaju vece plate, a ta preduzeca ce postati efikasnija, porucuje on.
- U nestabilnim politickim prilikama, medutim, nadležni ne stižu da se bave tim pitanjima, problem ostaje, a kako vreme odmice cena je sve veca - istice Šukovic. - Dodatni problem je što sve politicke garniture, kada dodu na vlast, menjaju kadrove na svim nivoima. Oni, pak, uglavnom dolaze po politickoj liniji, pa su cesto neefikasni i nesposobni i zato gledaju po svaku cenu da zadrže svoje mesto, jer ne mogu da izdrže konkurenciju.
On podržava najave da više nece biti uravnilovke u politici plata i naglašava da se u EU priprema novi sistem javne uprave sa cak 65 platnih razreda. I mi bi trebalo da uspostavimo slican sistem za sve koji se finansiraju iz budžeta, zakljucuje Šukovic.

NOVINAR „DANASA” PRISLUŠKIVAN 2001, „SLUŠANJE” OPET POD LUPOM

Srbiju premrežilo 300.000 prisluškivaca?

Srbija se opet zanima prisluškivanjem. “Prašina” se digla posle otkrica novinara lista “Danas” Vuka Cvijica da ga je bivša državna bezbednost Srbije tokom 2001. u dva navrata prisluškivala. Direktor Bezbednosno-informativne agencije (BIA), koja je nasledila Resor državne bezbednosti MUP-a Srbije, Rade Bulatovic potvrdio je ovu informaciju i istakao da je novinar Cvijic prisluškivan po nalogu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Srbije Dušana Mihajlovica i šefa RDB Gorana Petrovica.
I dok se detalji ovog slucaja tek ocekuju od nadležnih, prisluškivanje je ponovo postalo jedna od glavnih tema u Srbiji. Saradnik Centra za antiratnu akciju Bogoljub Milosavljevic smatra da se u primenu mera kao što je prisluškivanje “ne ide bez dobro osnovane sumnje i bez sudskog naloga”.

Formula 6 plus 6

„Politicari nisu ozvuceni”
Direktor BIA Rade Bulatovic nedavno je izjavio da ta Agencija više ne prisluškuje neistomišljenike. - Apsolutno možemo da tvrdimo da se niko od politicara ne prisluškuje. Hteli smo to i javno da pokažemo kada smo uklanjali prislušne uredaje iz prostorija stranke i stana gospodina Vuka Draškovica. To smo uradili, iako nismo bili obavezni sudskom odlukom, da bismo pokazali na nedvosmislen nacin da služba više ne prisluškuje politicke neistomišljenike.

- Osnovana sumnja da bi neko bio prisluškivan je da postoji sumnja za organizovani kriminal, terorizam ili neko teško krivicno delo protiv države što je nadležnost te službe. Ako nema sumnje za takva dela, onda nema ni osnova na kojem bio sud izdao svoj nalog za prisluškivanje, a oni bez naloga ne bi smeli to da rade - kaže Milosavljevic u izjavi za “Dnevnik” i podseca da je ta odredba postojala i u starom zakonu o unutrašnjim poslovima, a postoji i u sadašnjem Zakonu o BIA.
Prema clanu 13. Zakona o Bezbednosno-informativnoj agenciji “direktor Agencije može, ako je to potrebno iz razloga bezbednosti Republike Srbije, svojim rešenjem, a na osnovu prethodne odluke suda, odrediti da se prema odredenim fizickim i pravnim licima preduzmu odredene mere kojima se odstupa od nacela nepovredivosti tajne pisama i drugih sredstava opštenja, u postupku utvrdenom ovim zakonom.” Sledeci clan kaže da “odstupanje od nacela nepovredivosti tajnosti pisama i drugih sredstava opštenja, na predlog direktora Agencije, odobrava odlukom predsednik Vrhovnog suda Srbije, odnosno sudija tog suda koji je odreden da po ovim predlozima odlucuje u slucaju odsustva predsednika tog suda, u roku od 72 casa od podnošenja predloga.”
Zakonodavac je propisao da se odobrene mere mogu primenjivati najduže šest meseci, a na osnovu novog predloga mogu se produžiti još jednom najduže na još šest meseci. Prema recima Milosavljevica, prisluškivanje može da obavi nekoliko državnih agencija, ali niko te podatke ne objedinjuje na jednom mestu, pa se i zbog toga ne zna broj prisluškivanih.
- Osim Bezbednosno-informativne agencije, za koju se i ranije znalo da se, pored ostalog, bavi i ovim poslom, što to nije odlika samo naših tajnih službi, vec i svih ostalih u svetu, danas mogu da vas prisluškuju i Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala, zatim Vojna bezbednosna agencija i Vojna obaveštajna agencija i kao i bezbednosna služba Ministarstva spoljnih poslova - kaže Bogoljub Milosavljevic.
Na pitanje kako sprovesti civilnu kontrolu tajnih službi, Milosavljevic objašnjava da je civilna kontrola nad službama drugacija u odnosu na civilnu kontrolu policije i vojske. Nigde nije, bez obzira na stepen demokratije, uobicajeno da civili, gradanstvo i javnost kontrolišu rad tajnih službi, kaže Milosavljevic i naglašava da se tu radi o demokratskoj kontroli. On istice da je izvršna vlast glavna u kontroli tajnih službi, a da posle nje ide parlament i sudovi.
Afere iz velikog uveta
Kako u Srbiji poštovanje zakona nije baš uobicajeno, dolazi do ceste zloupotrebe podataka do kojih se došlo prisluškivanjem, što se pokazalo prilikom otvaranja svake afere, bilo da je bila vezana za vlast ili opoziciju. I jedna i druga strana su raspolagale podacima do kojih se moglo doci samo prisluškivanjima, što znaci da svaka znacajnija stranka u Srbiji ima (ili je bar do skoro imala) svoje ljude u tajnoj policiji! Prisluškivanje je oduvek bilo javna tajna. Ko sve danas u Srbiji ima prislušne uredaje i ko koga prisluškuje teško je odgovoriti. Prema podacima upucenih, u Srbiji postoji više od 300.000 uredaja za prisluškivanje. Ma koliko cifra izgledala frapantna, realno je moguca, jer se danas na internetu, ali i u malim oglasima po raznim novinama, mogu naruciti prislušni uredaji, popularne bubice, ali i uredaji za posebne namene - za enkripciju, odnosno, za šifrovanje govornih poruka.
Domacu javnost je prošlog leta šokirala tvrdnja da je prislušnu opremu imao i nekadašnji savetnik pokojnog premijera Srbije za bezbednost Zoran Janjuševic. Žarko Korac je cak kazao da je Janjuševiceva prislušna oprema korišcena i u akciji “Sablja”.
Veruje se da Janjuševic ima opremu za prisluškivanje mobilnih telefona engleske proizvodnje “GSM pasive 900/1800”. Ovaj prislušni uredaj predstavlja, u stvari, lap-top kompjuter u kome se nalazi sofisticirana oprema koja može prisluškivati i do 200 mobilnih telefona u krugu od 11 kilometara. Beleži se broj sa koga je prisluškivani telefon pozvan, vreme i datum i kompletan razgovor se snima.
Neovlašceno prisluškivanje, tonsko snimanje, regulisano je clanom 70. KZRS. Predvidena je kazna od tri meseca do tri godine. Ukoliko to radi privatno lice, tužba je privatna. Ukoliko je rec o službenom licu (MUP i BIA), onda je nadležno tužilaštvo i kazna zatvora je od šest meseci do pet godina.

PREUZETO IZ VESTI: "RADIO 021" OD 29. 10. 2004.

REHABILITACIJA NA CENEJSKOM SALAŠU
Na cenejskom salašu 279 otvoren je prvi Centar za rehabilitaciju zavisnika "Raskršce". Program koji se sprovodi specifican je u celoj zemlji jer se za odvikavanje od zavisnosti ne koriste medikamenti, vec se lecenje bazira na hišcanskim principima. Osim muškog u planu je otvaranje i ženskog centra. (021/foto Dnevnik)

GIK NA POPRAVNOM
Opštinski sud u Novom Sadu usvojio je žalbu koalicije "Reformisti-SPO" na regularnost ponovljenih izbora. Sud je žalbu vratio Gradskoj izbornoj komisiji na ponovno razmatranje, kaže za Radio 021 sekretar GIK-a Dobrila Jankovic. Prema njenim recima, GIK-u je naloženo da "pravilnom primenom materijalnog prava donese zakonitu i pravilnu odluku i da prilikom ponovljenog postupka povede racuna o povredama na koje mu se ukazuje ovom presudom". O odluci suda, GIK ce, najverovatnije raspravljati danas. Na regularnost izbora, sudu se žalio i Karicev Pokret Snaga Srbije, ali odluka još nije stigla, kaže Dobrila Jankovic. Podsecamo da je Koalicija "Ciste ruke Novog Sada" tražila ponavljanje izbora na dva biracka mesta zbog pojave viška listica na tim mestima, a da je Pokret Snaga Srbije zahtevao ponavljanje izbora na svim birackim mestima gde su oni bili vec ponovljeni. Ove dve stranke nisu prešle cenzus za ulazak u gradski parlament na ponovljenim izborima na 31 birackom mestu. Reformisti Vojvodine smatraju da odluka suda znaci poništenje i ponavljanje izbora na dva biracka mesta. S druge strane, Srpska radikalna stranka je najavila da nece prihvatiti odluku o poništenju izbora u Novom Sadu, jer bi takva odluka, kako navode, bila protivzakonita i u potpunosti uperena protiv volje gradjana. "Svako dalje poigravanje sa voljom gradjana, od strane suda ili izborne komisije,  izazvalo bi nesagledive posledice", zakljucuju radikali. (021)

MAĐARSKA OSUDILA MAĐARSKI FAŠIZAM U VOJVODINI
Portparol madarskog MIP-a Viktor Polgar osudio je ponašanje ucesnika skupa "Omladinskog pokreta 64 županije". Reagujuci na izjavu saveznog ministra za ljudska prava i manjinska prava Rasima Ljaljica, portparol madarskog MIP-a je kazao da "Omladinski pokret 64 županije" nije politicka organizacija i da zbog toga država Madarska ne snosi odgovornost za ono što pripadnici tog pokreta rade, ali da ipak osuduju njihovo ponašanje. Suboticka policija proterala je iz zemlje Lasla Torockaija (stoji na slici), predsednika Omladinskog pokreta "64 županije" i novinara iz Segedina, koji je ucestvovao u organizaciji kontroverznog rok koncerta održanog u subotu u Malom Idjošu, sa nacistickom i velikomadjarskom scenografijom. Predstavnici "64 županije" tim povodom novinarima su podelili izjavu Torockaija, u kojoj on tvrdi da su ga policajci sinoc, posle saslušanja, prevezli na granicni prelaz Kelebija, gde su mu vratili pasoš, uz zabranu da u narednih godinu dana, ulazi u zemlju. Predsednik Skupštine Vojvodine u starom sazivu, Nenad Canak osudio je svaki oblik fašizma u Vojvodini, jer je štetan za sve gradane. "Nedopustivo je što je policija u Malom Idošu dozvolila takav skup i što nije identifikovala aktere, "rekao je Canak. On je istakao da je poistovecivanje madarskih fašista i Madara iz Vojvodine zlo koje ce pogoditi Vojvodane, dok ce oni o tome samo pisati, rekao je Canak. (Tanjug/021)

MONOGRAFIJA VOJVODINE | PRIVREDNI INDEX VOJVODINE

DRUSTVO | POLITIKA | KULTURA | SPORT | IZ MEDIJA | ZANIMLJIVOSTI | ARHIVA

POLITIČKE STRANKE | JAVNA KOMUNALNA PREDUZEĆA | NAŠI PRIJATELJI

Optimizovano za: IE5 & 800x600

Copyright: Vojvodina Web Team, 1997.
Office: Petrovaradinska tvrđava, "Studio Bob", 21000 Novi Sad
Tel: + 381 21 21061, 20344, 434608
office@vojvodina.com