vojvodina.com
arhiva
|
PREUZETO IZ LISTA: "DNEVNIK" OD 26. 07. 2002.
|
|
POKRAJINSKO IZVRŠNO VEĆE O SAOBRAĆAJNICI E-75
Važna izgradnja autoputa
Novi Sad, 25. jula - U Javnosti se sve češće govori o problemima koji su nastali u izgradnji autoputa E-75 između Beograda i Novog Sada. Bivša Vlada Srbije dodelila je koncesiju Konsorcijumu “Rast”, u čijem sastavu su bili rusko preduzeće “Borovica-transport”, kao izvođač radova, beogradsko preduzeće za vodne puteve “Ivan Milutinović” i Beogradska banka A.D. Koncesija je podrazumevala pravo upravljanja i gradnje druge trake međunarodnog autoputa E-75 i bila je dodeljena na šest godina. Radovi su započeti polovinom juna 2000. godine, a rok za završetak radova bio je jun 2002. godine. Međutim, izvedeni su samo zemljani radovi.
S obzirom na međunarodni značaj ovog putnog pravca, koji prolazi kroz Vojvodinu, Pokrajinski sekretarijat za privredu kao resorni za oblast saobraćaja u Pokrajini, smatra da treba da bude upoznat o svim pitanjima vezanim za dalju izgradnju ove deonice autoputa. Stoga bi celishodno bilo da se početkom avgusta organizuje sastanak predstavnika Izvršnog veća AP Vojvodine sa republičkim ministrom za saobraćaj i veze i direktorom republičke Direkcije za puteve, kako bi se razgovaralo o prevazilaženju nastalih problema i načinima za nastavak izgradnje jedne od najznačajnijih saobraćajnica, ne samo u Vojvodini i Srbiji, već i u čitavom regionu, kaže se u saopštenju Pokrajinskog sekretarijata za informacije.
|
|
ZRENJANIN
Brodogradilište "BEGEJ” Holanđanima
Zrenjanin, 25. jula - Posle šest meseci pregovora potpisan je ugovor o preuzimanju dugova Brodogradilišta “Begej” iz Zrenjanina između holandske firme “Damen” i Vojvođanske banke glavne filijale Zrenjanin, kao najvećeg poverioca u vrednosti od devet miliona evra. Ovo je samo jedna stavka u preuzimanju ovog kolektiva od strane holandskog partnera i privatizaciji brodogradilišta. Time je delimično rešen problem finansija, a očekuje se u narednom periodu rešavanje obaveza prema Agenciji za privatizaciju i socijalnog programa, čime bi se objedinile sve radnje vezane za transformaciju “Begeja”.
- Brodogradilište “Begej” ima velike mogućnosti i perspektivu. Plaćamo možda veću cenu, ali želimo da budemo brži od konkurencije i ne smemo više gubiti vreme - rekao je Komer Damen, vlasnik holandske firme “Damen”, koja ulaže sredstva u zrenjaninsku firmu.
Brodogradilište “Begej” je za 55 godina postojanja izgradilo 250 plovila, od čega je polovina bila za inostrane kupce u Francuskoj, Nemačkoj, Holandiji, Švedskoj i Indoneziji.
|
|
STRAŽILOVO VRLO ŽIVO
Evropa na Fruškoj gori
U Planinarskom domu, u dva internacionalna kampa, ekološkom i muzičkom, učestvuju i studenti iz Danske, Španije, Švajcarske, Holandije, Makedonije, Slovenije, Nemačke, Irske, Švedske.
U Planinarskom domu na Stražilovu od 15. jula se održavaju dva internacionalna radna kampa. U projektu "Značaj i zaštita dendofilnih organizama na Fruškoj gori na kom radi Naučno istraživačko društvo studenata biologije "Josif Pančić" pri institutu za biologiju i ekologiju MPF u Novom Sadu učestvuje 25 studenata. Od toga je 15 studenata iz Danske, Španije, Švajcarske, Holandije, Makedonije, Slovenije, Nemačke, Irske, Češke i deset iz Srbije. Ovaj projekat predstavlja predlog konkretnih i dugoročnih mera zaštite biodiverziteta na Fruškoj gori. Tokom 12 dana koliko kamp traje, učesnici markiraju stara stabla i štite ih od seče, jer su ona staništa za mnoge životinje. Obeležavaju ih žuto-crvenom bojom, pri čemu žuta znači zaštićeno, a crvena stablo budućnosti. Od Nacionalnog parka "Fruška gora" dobili su dozvolu da označe 1.000 stabala na površini od jednog kvadratnog kilometra. Osim ovog radnog, kamp ima i turistički aspekt, pošto su studenti išli u obilazak fruškogorskih manastira, Sremskih Karlovaca, Novog Sada.
Istovremeno se tu održava i Međunarodni radni kamp pod nazivom "Panonija etno muzik kamp 2002" u kom sudeluje 15 učesnika, među njima 10 iz inostranstva. Ovo je prvi kamp OKUD-a "Brankovo kolo" iz Sremskih Karlovaca, organizovan sa ciljem da okupi mlade muzičare iz raznih krajeva koji će učiti da sviraju muziku karakterističnu za narode sa ovog podneblja i na instrumentima osobenim za zemlju iz koje dolaze. Večeras, pretposlednjeg dana kampa je planiran nastup u centru Karlovaca, na kome će pokazati šta su naučili.
|
|
PREBUKIRANI GRANIČNI PRELAZI SA HRVATSKOM
Svet stigao na Batrovce
Kolone vozila dugačke kilometrima na ulaz u našu zemlju čekaju satima. - Na jugoslovenskom punktu svega tri trake, od kojih jednu koriste teretnjaci
Od početka letnje turističke sezone granični prelazi Srbije s Hrvatskom podsećaju na slike iz polovine osamdesetih, kada su centralnim autoputem ovog dela Balkana, Beograd-Zagreb, dnevno prolazile nepregledne kolone vozila.
Tri granična prelaza Šid: Tovarnik i Batrovci poslednjih dana bukvalno su zagušeni. Kolone teretnih i putničkih vozila nižu se po nekoliko kilometara u dubinu hrvatske teritorije sve do ponoći, a na ulaz u Jugoslaviju čeka se satima. Gužve nema jedino na malograničnom prelazu kod sela Berkasovo, koji je isključivo to, a koriste ga meštani jer većina imaju njive s obe strane granice. Na ostalim prelazima kolone se smanjuju samo između dva i četiri časa iza ponoći, kada se procedura ulaska završava za 15 munuta.
Na graničnom prelazu Batrovci, koji je i najfrekventniji jer se nalazi na samom autoputu prema Zagrebu, na ulazak u Jugoslaviju od početka ove nedelje, kako pričaju putnici, čeka se prosečno dva do četiri sata. To je napredak u odnosu na prošlu nedelju, kada se, prema rečima autoprevoznika Hiseni Isljamija iz Tetova, koji redovno vozi šleper na ovoj relaciji, čekalo od 20 do 26 sati. NJegov kolega u koloni, koji upravlja ogromnim šleperom turskih registarskih tablica, konstatuje da, sem administrativne procudure izdavanja tranzitnih i turističkih viza vreme čekanja povećava i zastarela metoda merenja i kontrole tereta. Kada priđu graničnom prelazu putnici uglavnom bivaju zbunjeni činjenicom da nema skenera za pregled prtljaga i lica, a vozači teretnjaka time da će njihov tovar biti podvrgnut nekakvoj “kombinovanoj” metodi vaganja. Jedan vozač šlepera napominje da već treći put u poslednjih mesec dana prelazi na Batrovcima, a da je vaga za merenje velikih tereta van funkcije. S druge strane, špedicije funkcionišu solidno jer ima najmanje desetak špediterskih firmi. Ipak, stvarni i najveći razlog ovako velikih gužvi na centralnom graničnom punktu je nedovoljan broj traka - naprosto granični prelaz je tesan. Postoje svega tri trake, od kojih jednu blokiraju teretnjaci. Na susednoj strani situacija je neuporedivo bolja, pošto hrvatski punkt ima sedam puta veće propusne kapacitete, a dobroj prohodnosti doprinosi i činjenica što je Hrvatska izuzeta iz viznog režima.
Najviše tranzitnih putnika
U masi putnika još uvek je najviše turskih državljana, gastarbajtera na Zapadu, koji za prelaz preko naše zemlje plaćaju tranzitnu vizu od tri evra. Nešto malo brojčano zaostaju građani evropskih zemlja koje koriste turističke propusnice po šest evra, ali je veoma mali broj pravih turista koji ostaju na letovanju u našoj zemlji.
Građani s pasošima SRJ ne plaćaju nikakve takse, dok su iz viznog režima izuzete Mađarska, Makedonija, Rumunija i Bugarska. Državljani Slovenije su na klasičnom viznom režimu i vize pribavljaju u našoj ambasadi u svojoj zemlji. Veoma je malo biznismena koji posluju na suprotnoj strani granice. Jedan od retkih koje smo sreli je Mario Juričić, komercijalista mlinsko-pekarske firme iz Zagreba koje ima predstavništvo u Beogradu. Juričić napominje da se mreža ove firme širi i ističe ljubaznost naših službenika.
|
Na jugoslovenskoj strani i klasično administriranje na izdavanju i naplati tranzitnih i turističkih propusnica dodatno usporava ulazak, mada osoblje pograničnih službi radi u dve dvanaestočasovne smene.
Međutim, valja razmišljati o tome da će se veoma brzo i broj poslovnih ljudi u ovim kolonama bitno uvećati. Već polovinom avgusta aktuelnih nekoliko sati čekanja moglo bi ponovo da se umnogostruči, jer će se napuniti i trake prema suprotnoj strani kada putnici krenu prema Hrvatskoj.
Ako je ovogodišnja gužva na Batrovcima tek najava stvarnog otvaranja sveta prema Srbiji, nadležni bi trebalo da razmotre da najkasnije do naredne letnje sezone sve pripreme kako bi se povećala propusnost ovog prelaza - dakle skener, vagu i još barem desetak ulaznih i izlaznih traka.
|
|
PREUZETO IZ VESTI: "RADIO 021" OD 25. 07. 2002.
|
|
Transportni brodovi koji treba da dopreme most, donaciju iz nemackog grada Filshofena, trebalo bi u ovo mesto da stignu 1. ili 2. avgusta i da nakon demontaze mosta stignu u Becej 10 avgusta, javlja dopisnica Radija 021 Marija Perkovic. Prema recima predsednika IO SO Becej Jakab Tibora, posao oko prevoza, demontiranja i montiranja mosta teskog 900 tona preuzeo je novosadski "Hidrosistem". A kako napominje predsednik IO SO Novi Becej, Ivan Glavaski, za posao demontaze mosta koji ce spojiti obale Tise kod Beceja i Novog Beceja, odobreno je izdvajanje 300.000 eura iz Republickog budzeta. Prema izjavi Glavaskog, spajanje obale Tise u centralnoj Vojvodini je od strateskog znacaja zato je republicka Vlada i odobrila pozajmicu novcanih sredstava. Istovremeno, pokrice za pozajmicu je u preduzecima ova dva grada koja treba da se privatizuju do kraja godine. Sredstva koja ce se po ovom osnovu sliti u opstinski budzet bice na ime pozajmice vracena republickom budzetu. Inace, postavljanjem mosta skracuje se veza izmedju dva grada sa dosadasnjih 14, na svega 4 km. No, osim ekonomicnijeg spajanja preko 60.000 stanovnika u dve opstine vazno je povezivanje 120.000 ha obradivih povrsina. Kako je podsetio Glavaski, brana na Tisi koja je jedina do sada spajala dva grada i to na poprilicnoj udaljenosti, nije most u pravom smislu reci i svako njeno zatvaranje je znacilo i prekid komunikacije. Spajanjem dve obale Tise u avgustu ove godine konacno ce se realizovati ideja zaceta jos devedesetih godina proslog veka o povezivanju Beceja i Novog Beceja , podsetio je Glavaski. (021)
Za samo mesec dana zarade u Beocinu povecane su za 75 odsto, pa je prosecna neto plata od oko 26.000 dinara ubedljivo drzala prvo mesto na listi zarada u opstinama Srbije. Sudeci prema podacima Republickog zavoda za statistiku, zarade u privredi Beocina u junu su bile za 3,3 puta vece nego u neprivredi. Poredjenja radi, Lazarevac, druga na listi opstina po visini zarada, povecala ih je za tih mesec dana za 7,8 odsto. (FoNet)
Predsednik vojvodjanske vlade Djordje Djukic izjavio je da ce Fond za razvoj Vojvodine prvi konkurs za dobijanje kredita raspisati 4. avgusta. Djukic, koji je i predsednik Upravnog odbora Fonda, rekao je za "Dnevnik" da ce grejs-period za vracanje kredita biti izmedju tri i pet godina, dok ce kamata iznositi od sedam do devet odsto. Za dobijanje kredita fizicka lica moraju obezbediti garancije putem hipoteke na kucu ili zemljiste, a pravna lica to mogu obezbediti putem hipoteke ili bankarske garancije, naveo je predsednik Izvrsnog veca Vojvodine. On je najavio da ce Fond za razvoj Vojvodine kupiti 150 malih traktora marke "Belarus", koji ce se, preko konkursa, distribuirati individualnim poljoprivrednim proizvodjacima. (FS)
Ministar trgovine Srbije Slobodan Milosavljevic izjavio je da ce inflacija za 2002. godinu u republici iznositi izmedju 10 i 12 odsto. On je za "Gradjanski list" rekao da ce poskupljenje cene elektricne energije dovesti do rasta cena na malo od 3,6 odsto, ali je dodao da to, medjutim, nece uticati na porast inflacije veci od planiranog. (FS)
Za svakog pripravnika, kojeg poslodavac primi u radni odnos na neodredjeno vreme, Republicki zavod za zaposljavanje davace subvencije, a konkurs za njihovu dodelu otvoren je do 21. avgusta. Tako ce za zaposljavanje lica sa visokom strucnom spremom Zavod placati poslodavcu 5.500 dinara mesecno, i to tokom 12 meseci, sa visom spremom 4.500 dinara mesecno tokom devet meseci, dok ce subvencija u trajanju od sest meseci za pripravnike sa srednjom spremom iznositi 4.000 dinara mesecno. (FoNet)
Juzni naftovod od Rumunije preko Srbije i Hrvatske do Italije, mogao bi da se pokaze jeftinijim od severnijeg pravca, preko Madjarske i Slovenije, ocenjeno je u saopstenju koje prenosi Stejt Department. Naftovod koji bi pocinjao u Konstanci, prolazio kroz Jugoslaviju, a zatim se ukrstao sa terminalom u Omislju u Hrvatskoj, povezao bi se kod Trsta u Italiji, sa Transalpskim naftovodom koji snabdeva Austriju i Nemacku. (Tanjug)
Rekonstrukcija platoa kod sata na Petrovaradinskoj tvrdjavi pocinje sutra (petak, 26. jula). Osim sanacije pesacke staze, radovi ce obuhvatiti i kompletnu popravku zida kod platoa u duzini od 20 metara i rekonstrukciju jednog od stepenista u duzini od 15 metara. Vrednost radova je 560.000 dinara. Zavrsetak radova ocekuje se za 15 dana. Ovogodisnjim programom odrzavanja Petrovaradinske tvrdjave planirano je oko 11 miliona dinara, od cega dva miliona za odrzavanje kolovoza, pesackih staza i platoa. (021)
Organizatori ovogodisnjeg "Exit festivala" vratice u narednih nekoliko dana zakupcima tezgi na Tvrdjavi 35 odsto ulozenog novca, izjavila je za "Glas" portparol "Exita" Aleksandra Kolar. Razlog je taj sto su zakupci ostali u minusu, a za to krive organizatore koji su iznajmili mnogo veci broj tezgi od dogovorenog broja. (021)
Ekspertska organizacija G17 Plus raspisuje konkurs za prijem buducih strucnjaka od 18 do 25 godina u "Omladinsku mrezu G17 Plus". U skladu sa sloganom "Ne mozemo sami" pozivaju se zainteresovani da posalju prijave sa biografijom i kontakt telefonom na adresu G17 Plus, Bulevar oslobodjenja 46A, Novi Sad ili na E-mail: nsg17pls@eunet.yu. Ukoliko prijave stignu do 5. avgusta, anketiranje odabranih kandidata obavice se najkasnije do 15. avgusta u prostorijama novosadske kancelarije G17 Plus. (021)
|
vrh strane
|
|