Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj odobrila je SR Jugoslaviji za ovu godinu 250 miliona evra, potvrdio je u utorak premijer Srbije Zoran DJindjic posle sastanka sa delegacijom izvrsnih direktora banke. DJindjic je novinarima saopstio da je izvrsni direktor ove banke za Belgiju, Luksemburg i Sloveniju Bernard Snoa rekao je da ce do 2004. godine biti implementirani projekti koji su do sada potpisani, a cija vrednost iznosi 240 miliona evra. Snoa je novinarima rekao da je Evropska banka veoma zainteresovana za razvoj infrastrukture, pomoc Elektroprivredi Srbije, zeleznicama, kao i opstinama Beograd, Novi Sad i Nis. "Srednjorocno, nama je prioritet razvoj privatnog sektora i u vezi s tim zainteresovani smo za Zakon o privatizaciji kao i za finansijske zakone i odredjena ustavna resenja koja ce to omoguciti", naglasio je Snoa. On je dodao da je vec dobio uveravanja, kako od srpskog premijera DJindjica tako i od jugoslovenskog predsednika Vojislava Kostunice, da ce problemi u vezi s tim vrlo brzo biti reseni. (Srna/Free Serbia)
Predstavnici Backe Palanke i Iloka razgovarali su danas o privrednoj i kulturnoj saradnji izmedju dva grada. Pored toga, bilo je reci o mogucnostima ukidanja viznog rezima i resavanju problema sa granicom. Jedan od ucesnika razgovora i poslanik u Skupstini Vojvodine Bogoljub Trkulja, kaze za nas Radio da ce dve strane uskoro potpisati protokol o buducoj saradnji koji ce biti upucen Hrvatskim i Jugoslovenskim zvanicnicima. O detaljima samog razgovora Trkulja kaze: "Interes Backe palanke je da obezbedi takozvanu mekanu granicu. To podrazumeva da se mestanima sela Vizic i Nestin obezbedi da svoje poljoprivredne proizvode nesmetano prodaju u backoj Palanci i da ne moraju vise da pesace nekoliko kilometara da bi prodali svoju robu. S druge strane, Ilocani su izrazili interes da granicna linija bude takva da im obezbedi vlasnistvo nad Sarengradskom adom" kaze Bogoljub Trkulja. On je dodao da ce osteceni Most izmedju Iloka i Backe Palanke biti prohodan za saobracaj, vec od druge polovine aprila. Dodajmo i da je delegacija iz Iloka prilikom ulaska u nasu zemlju imala izvesnih problema, jer nije posedovala sve potrebne papire za ulazak u Jugoslaviju. (021)
Premijer Vojvodine Djordje Djukic obisao je Vojvodjansku banku gde je razgovarao sa predsednikom te banke, Zivotom Mihajlovicem. Ova poseta treba da doprinese uspostavljanju kontakata i utvrdjivanju zajednickih interesa i strategije u realizaciji predstojecih poslova na ostvarivanju preuzimanja nadleznosti Skupstine i pokrajinske vlade u finansijskom, privrednom i sektoru poljoprivrede, a posebno u formiranju i stabilnosti budzeta Pokrajine. Jedna od najvaznijih etapa u ovom procesu je osnivanje Fonda za razvoj Autonomne Pokrajine Vojvodine cija sredstva treba da budu najracionalnije i najefikasnije upotrebljena, a strategija, sigurnost i nacini plasmana umnogome ce zavisiti od sposobnosti i spremnosti finansijskog sektora i banaka da ovi programi budu realizovani. (021)
Iako je svima jasno da je reorganizacija vojvodjanske vlade neminovna, unutar vladajuce koalicije nije bilo politickog dogovora i nije utvrdjen cilj, izjavio je potpredsednik Reformista Vojvodine Ratko Filipovic. Ostalo je nejasno sta se zeli reorganizacijom pokrajinske vlade. Zadaci koji proisticu iz Omnibus zakona nisu pravilno rasporedjeni, pa Reformisti nisu dobili nista, navodi Filipovic. "Mi smo trazili da nas clan u Izvrsnom vecu Dusko Radosavljevic, koji u nadleznosti ima i sekretarijat za nauku i tehnologiju dobije i kulturu. O tome smo imali i nacelan dogovor sa predsednikom Djukicem, ali smo kasnije obavesteni da SVM ne zeli da se odrekne tog sekretarijata", kaze Filipovic. Po njegovim recima stav Reformista o rekonstrukciji pokrajinske vlade pogresno je protumacen od strane Demokratske stranke. "Nama je Demokratska stranka cesto zamerala da ne zelimo da preuzmemo nikakvu odgovornost, a sada kada upravo to trazimo, ali zelimo da se dogovorimo koju odgovornost preuzimamo, sada gospodin Pajtic izjavljuje kako se Reformisti otimaju za ratni plen. To je u najmanju ruku cudno, nepotrebno i nekorektno", kategorican je Filipovic. On je izrazio ocekivanje da ce tokom nedelje doci do konsultacija unutar vojvodjanskog DOS-a i da ce se raspravljati o zahtevu Reformista da im pripadne i sekretarijat za kulturu. Ukoliko dogovor bude postignut, ovaj predlog ce se, u formi amandmana, pojaviti na predstojecem zasedanju pokrajinske Skupstine. (021)
Radna grupa za izradu koncepta nove organizacije sumarstva u Vojvodini u skladu sa nadleznostima iz Omnibus zakona, predlaze decentralizaciju u ovoj privrednoj oblasti. Koncept je prihvacen na nivou resornih republickih i pokrajinskih ministarstava, rekao je clan radne grupe Jeremija Trifunovic. Prema predlogu, predvidjeno je formiranje novog javnog preduzeca za teritoriju Vojvodine koje bi u svom sastavu imalo cetiri postojeca gazdinstva: u Sremskoj Mitorovici, Novom Sadu, Pancevu i Somboru. U sastav novog preduzeca usao bi i Lovoturs. Navodeci razloge za decentralizovan pristup organizaciji sumarstva u Vojvodini, Trifunovic je rekao da je visegodisnje centralizovano ustrojstvo, ispoljeno kroz delovanje "JP Srbija sume" najvise posledica ostavilo upravo na sumarstvo u pokrajini. On je naveo podatak da preduzece "Srbija sume" gazduje sa milion i 150 hiljada hektara od cega je u Vojvodini svega 130.000 hektara. U preduzecu je zaposleno oko 8 i po hiljada ljudi a samo centralna direkcija u Beogradu ima 250 zaposlenih. Bez obzira na mali udeo u ukupnom sumarstvu Srbije, zahvatanja iz Vojvodine su najveca, zato sto sumarstvo pokrajine predstavlja najkvalitetniji deo srpskih suma, istakao je Trifunovic. "Prosecna zahvatanja iz vojvodjanskih gazdinstava su iznosila 38% sto predstavlja enormnu kolicinu novca da bi se izdrzavala generalna direkcija i takozvane zajednicke funkcije. Osim toga, sece suma su bile takve da to sumarstvo u Vojvodini nije moglo da podnese", rekao je Trifunovic i naglasio da je pri tom, posumljavanje svedeno na margine. On je izneo i podatak da Vojvodina ima najmanji procenat posumljenosti u Evropi, svega 6 %. Prema navodima Trifunovica, postoje svi uslovi za donesenje odluke o formiranju JP za za gazdovanje sumama na teritoriji Vojvodine. Medjutim, iz njemu nepoznatih razloga, predlog se nece naci na narednoj sednici pokrajinske Skupstine, 15 marta, rekao je Trifunovic i pozvao Izvrsno vece pokrajine da pripremljeni materijal odmah pusti u skupstinsku proceduru. "Verujemo da izostavljanje odluke o formiranju JP nije posledica kalkulacija medjustranackih dogovora, politickih opcija i nekih kadrova iz preduzeca "Srbija sume", rekao je Trifunovic. On je zakljucio da Postoji velika potreba za donosenjem odluke o formiranju JP "VojvodinaSume" kako bi se vojvodjanska gazdinstva izvukla iz eksploatatorskog polozaja nametnutog iz centrale u Beogradu. (021)
Proslo je desetak dana od najavljenog strajka podruznice sindikata "Nezavisnost" u zrenjaninskom brodogradilistu "Begej", ali do obustave rada jos nije doslo. Kako javlja dopisnik 021 Darko Sper na tajnom izjasnjavanju o poverenju svojim rukovodiocima sindikalni aktivisti su velikom vecinom izglasali nepoverenje dvojici zamenika generalnog direktora Draganu Jelicu i Milenku Lepovicu. Za razliku od njih direktoru Dragomiru Subicu sindikalci su ukazali poverenje, za njega je glasalo 84 od ukupno 162 glasaca. O njihovim izjasnjavanjima trebalo bi uskoro da se raspravlja i na skupstini akcionara. Podsetimo, zaposleni su pre desetak dana zahtevali pouzdanu i potpunu informaciju o stanju brodogradilista i isplatu zaostalih plata. U medjuvremenu radnicima su isplacene dve plate, novembarska pozajmicom Vojvodjanske banke i decembarska kreditom Pan banke. Kako je saopstio sindikalni poverenik Zarko Vuletin jedan od glavnih razloga za izglasavanje nepoverenja zamenicima direktora bio je upravo kredit Pan banke jer je raspon decembarskih plata bio od cetiri do cetrdeset hiljada dinara. Sindikalci ocekuju da ce na skupstini akcionara 26. marta biti izabran i novi upravni odbor, prezentovan godisnji obracun, te razmotren zahtev "Nezavisnosti" da se brodogradiliste privatizuje. Povodom toga u Zrenjaninu je nedavno boravio Kamar Damen vlasnik holandskog brodogradilista "K Damen". Nezvanicno se saznaje da je on ponudio otkupnu cenu u iznosu od oko 15 miliona DM. ujedno on je odrzao i sastanak sa sindikalnim predstavnicima koji su se sa Damenovom ponudom slozili. Medjutim prema poslednjim vestima prodaja brodogradilista "Begej" roterdamskom partneru nece se ostvariti. (021)
Ulaskom u proces privatizacije vrbaskog poljoprivrednog dobra "Sava Kovacevic" otvorio se problem dugorocnih ulaganja u tom preduzecu, koja su, prema recima direktora Svetislava Dolapceva, novim zakonom o privatizaciji onemogucena. Kako prenosi dopisnica Radija 021 Marija Perkovic, u ovom trenutku bi preduzece trebalo da investira oko 600 hiljada nemackih maraka za dva nova kombajna, ali zbog februarske odluke Agencije za privatizaciju da "Sava Kovacevic" ide na tender, ta investicija mora biti stopirana. Kako pojasnjava Dolapcev, u novom zakonu o privatizaciji, ipak postoji mogucnost da Agencija da saglasnost za dugorocno zaduzenje firme. Vrbasko preduzece je takodje hendikepirano cinjenicom da je medju prvim poljoprivrednim dobrima koja se privatizuju, pa nema mogucnost da iskoristi bar neka iskustva i pozitivna resenja, napominje Dolapcev. (021)
Na delu Dunava kod Mosta slobode, zabelezeno je sedam lokacija gde se nalaze metalni predmeti za koje se sumnja da su neeksplodirani projektili. Mine koje se pronadju u Dunavu, najpre ce se demontirati i izvaditi na sremski deo obale. Nakon toga, one ce se prebacivati na druge lokacije gde ce se unistavati. Sef tima koji obavlja radove na ciscenju Dunava od zaostalih mina Slobodan Jovanovic, kaze da trenutno ne postoji nikakva opasnost za gradjane. On dodaje da ce potencijalne zone opasnosti biti vidno obelezene uz prisustvo policije i da ce na tim mestima biti zabranjen pristup. "Kada budemo radili na onesposobljavanju ubojne naprave koju smo nasli, onda ce biti zabranjen pristup u delu gde se to radi. Zabrana ce biti u reonu od oko 200 metara. Na tim mestima moci ce da budu samo pirotehnicari i ronioci", kaze Jovanovic. Nakon pronalazenja i unistavanja neeksplodiranih mina oko Mosta slobode, preci ce se na bivsi Zezeljev i Varadinski most. Pored ovih terena, ekipa koja radi na ciscenju Dunava, pretrazi ce jos 4 kilometara reke oko Novog Sada. Podsetimo, planirano je da se ukupno ocisti oko 5 kilometara reke kod Novog Sada a radovi bi trebalo da se zavrse u prvoj polovini maja. (021)
Na pocetku aktivnosti na prikupljanju ponuda za rekonstrukciju Mosta slobode, danas je odrzan sastanak predstavnika gradske uprave i Evropske agencije za rekonstrukciju sa sest potencijalnih izvodjaca, odabranih u predkvalifikacionom postupku. Gradonacelnik Novog Sada Borislav Novakovic je naglasio da je rec o obnovi jednog od najznacajnijih objekata za Novosadjane. Zan Dopinski je u ime Evropske agencije za rekonstrukciju saopstio da su u Evropskoj komisiji razgovori o finansijskoj konstrukciji u zavrsnoj fazi i najavio da je krajnji rok za podnosenje ponuda 25. april. Sastanku je prisustvovao i projektant, profesor dr Nikola Hajdin koji je sa ekipom strucnjaka