vojvodina.com
arhiva
|
PREUZETO IZ LISTA: "DNEVNIK" OD 19. 08. 2002.
|
|
VRAĆANJE NACIONALIZOVANE IMOVINE ČEKA ZAKONSKO REŠENJE, A NASLEDNICI PORUČUJU
Dosta nam je lažnih obećanja i prevara
Preporuka Skupštine Vojvodine od 9. maja o stavljanju moratorijuma na prodaju nepokretne nacionalizovane imovine u vojvođanskim opštinama se uglavnom ne poštuje - kaže Nikola Tanurdžić, sekretar Udruženja za povraćaj nacionalizovane imovine na teritoriji Vojvodine
Ukoliko Republička skupština do kraja oktobra ne usvoji zakon o vraćanju nepokretne nacionalizovane imovine, Đinđićevu vladu zapljusnuće pravi cunami protesta i svih drugih oblika građanske neposlušnosti, čiji će glavni akteri biti uglavnom naslednici imovine koja je opskurnim pravnim aktima nakon Drugog svetskog rata prešla u ruke države.
- Dosta nam je lažnih obećanja i prevara, naše strpljenje je pri kraju! Ukoliko taj zakon ne bude donet do kraja oktobra, kako nam je poslednji put obećano, a podsećanja radi, to je bilo jedno od glavnih obećanja DOS-a, bićemo prinuđeni da posegnemo za merama koja neće biti nimalo prijatne ni za vlast, a ni za nas - članove brojnih udruženja koja se godinama bore za vraćanje imovine oduzete od naših porodica - kaže u razgovoru za “Dnevnik”, sekretar Udruženja za povraćaj nacionalizovane nepokretne imovine na teritoriji Vojvodine Nikola Tanurdžić.
Naš sagovornik otkriva da će nakon isteka tog roka naslednici nacionalizovane imovine biti prinuđeni “da rade stvari koje nisu baš po zakonu”: da ulaze u svoje posede, stanove, lokale, pa i da preoravaju fudbalska igrališta koja se nalaze na nacionalizovanoj zemlji.
Tanurdžić, inače jedan od baštinika imovine onomad najbogatijih familija u Vojvodini, Tanurdžić i Dunđerski, naglašava da aktuelna vlast, ukoliko i ispoštuje rok koji je sama zadala, tim zakonom može eventualno samo da zadovolji formu i da u prvo vreme eliminiše pritisak koji konstantno stiže iz međunarodne zajednice. Sadržaj zakona, ubeđen je Tanurdžić, ostaće i dalje predmet nesuglasica dveju strana.
- Nije do kraja isključeno da će zakonski predlog koji uputi vlada u svojoj suštini za nas i biti prihvatljiv, jer smo između ostalog postigli dogovor da se imovina ne vraća isključivo kroz obveznice i akcije, već da bude vraćana i ona u fizičkom obliku. Oko nekih odredbi se još sporimo, poput one da je rok za podnošenje molbe samo godinu dana i ni dan više. Međutim, sve i da postignemo kompromis strahujemo da će konačni izgled zakona nakon skupštinske rasprave i, sva je prilika, brojnih amandmana biti znatno izmenjen. Takav zakon za nas nipošto neće biti prihvatljiv, ali će vlast tada moći da se hvali kako je izglasala zakon - kaže Tanurdžić.
- Takav zakon, protiv kojeg ćemo momentalno dići glas, moraće pod pritiskom međunarodne zajednice da ide “na popravni”, kao što je to bio slučaj u zemljama u našem okruženju. Vlast će na taj način kupiti još vremena, ali će u međuvremenu sve rasprodati - upozorava naš sagovornik, i dodaje da će članovi Udruženja pokušati da iscrpu sva pravna sredstva u zemlji pre nego što podnesu tužbe protiv države pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, na šta će imati puno pravo čim zajednička država Srbije i Crne Gore bude primljena u Savet Evrope.
Tanurdžić s ponosom ističe kako su predstavnici vojvođanskog udruženja u više navrata, upozoravanjem učesnika na moguće pravne posledice transakcije, sprečili prodaju nacionalizovane imovine širom Vojvodine, navodeći pokušaj prodaje lokala u Kikindi, Mokrinu, Iđošu, kao i obradivog zemljišta u Temerinu, Kisaču i Beloj Crkvi.
- Uprkos preporuci Skupštine Vojvodine sa sednice održane 9. maja, upućene skupštinama opština u Pokrajini, o stavljanju moratorijuma na prodaju nepokretne nacionalizovane imovine, ta se odluka, vidimo, uglavnom ne poštuje jer je u pitanju preporuka, a ona ne obavezuje. Dosad smo reagovali samo u slučajevima za koje smo bili obavešteni, ali je sasvim moguće da su neke licitacije obavljene - bez našeg znanja - kaže Tanurdžić i navodi da, koliko mu je poznato, u Novom Sadu zasad nije bilo sličnih poduhvata.
Istovremeno s usvajanjem preporuke o moratorijumu, vojvođanska skupština je na pomenutoj majskoj sesiji naložila Izvršnom veću Vojvodine da do 30. juna sačini nacrt zakona o vraćanju nepokretne nacionalizovane imovine, koji bi, u slučaju da ga prihvati pokrajinski parlament, bio prosleđen u Skupštinu Srbije. U tom slučaju u opticaju bi se našlo čak četiri zakonska predloga – onaj iz 1995. koji je izradila Liga za zaštitu privatne svojine i ljudskih prava, predlog Vlade Srbije, pomenuti predlog Skupštine Vojvodine i, najverovatnije, tekst koji će predložiti Demokratska stranka Srbije.
Formiranje radne grupe za izradu vojvođanskog predloga zakona poveren je potpredsedniku PIV-a Aleksandru Kraviću, koji je u svoj tim uključio stručnjake za tu materiju s ovdašnjeg Pravnog fakulteta – prof. dr Jožefa Salmu, prof. dr Todora Gajinova i prof. dr Stevana Šogorova.
Taj zakonski tekst mogao bi se u najboljem slučaju pred poslanicima u Banovini pojaviti na septembarskom zasedanju vojvođanske skupštine. U izjavi za “Dnevnik” Kravić napominje da je radnoj grupi prioritet da izradi valjan zakonski nacrt i da je stoga prekoračen prilično kratak rok koji su im zadali poslanici.
Prema njegovim rečima, radna grupa se u radu rukovodi već postojećim a uspešnim rešenjima iz zemalja u okruženju, jer je, kako ističe, najbitnije da taj zakon bude sprovodljiv u praksi a ne da ostane mrtvo slovo na papiru. Takođe, vojvođanski zakonopisci će voditi računa da njihov tekst bude u saglasnosti s onim koji je već gotov ili se, možda, još radi u Nemanjinoj 11.
Nikola Tanurdžić, međutim, s nevericom očekuje najnoviji rok koji je postavila radna grupa PIV-a.
- Prema odluci Skupštine Vojvodine od 9. maja taj nacrt je trebalo da bude gotov do 30. juna, ali nije. Onda sam u medijima pročitao da će biti gotov početkom jula, i sve je to produženo za septembarsko zasedanje Skupštine. Međutim, prema informacijama koje imam, zaista je teško poverovati da će i do tada biti gotov, i mogu samo da izrazim žaljenje zbog toga, kaže Tanurdžić.
On napominje da, i pored prekoračivanja rokova i izvesne doze izneverivanja, i dalje ne sumnja u dobre namere u pokrajinskoj administraciji, ali je skeptik po pitanju konačnog izgleda nacrta zakona.
- Uz dužno poštovanje prema stručnjacima u komisiji, smatrali smo da bi bilo dobro da im u radu pomaže neko iz našeg udruženja, kao neko ko ima veliki interes da se to uradi kako treba. Međutim, nismo dobili nikakav odgovor i ja stoga osnovano sumnjam da će to na kraju ispasti onako kako mi očekujemo - smatra Nikola Tanurdžić.
|
|
NENAD ČANAK, PREDSEDNIK SKUPŠTINE VOJVODINE
Parlament će tražiti odgovor
Tanurdžić posebno ističe saradnju Udruženja s predsednikom Skupštine Vojvodine Nenadom Čankom, na čiju je inicijativu vojvođanski parlament i doneo preporuku o moratorijumu na prodaju nepokretne nacionalizovane imovine oduzete diskriminatorskim zakonima nakon 1945. Pored toga, Tanurdžić navodi i veliku stručnu pomoć ljudi iz Čankovog kabineta oko sprečavanju prodaje zemljišta u Temerinu.
Uz podsećanje da je Skupština Vojvodine donela odluku o izradi nacrta pomenutog zakona, kao i rok do kada bi trebalo da bude gotov, predsednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak u izjavi za “Dnevnik” napominje da mu nije poznato dokle se stiglo s pisanjem zakona, budući da je taj posao poveren PIV-u.
- Nije moj posao da lično proveravam da li PIV radi ono što mu je povereno. To treba da radi njegov predsednik Đorđe Đukić. Sve što mogu da uradim, kao predsednik skupštine, je da na narednom zasedanju stavim tu tačku na dnevni red, budući da je zadati rok bio 30. jun. Pa, ukoliko zakon do tada ne bude gotov, neko će morati da izađe pred poslanike i objasni zbog čega nije - kaže Čanak.
Vlada i pranje novca
Predsednik Lige za zaštitu privatne svojine i ljudskih prava dr Slavko Grgurević zatražio je od Vlade Republike Srbije da se “javno distancira od neodgovornih izjava pojedinaca - ministara u Vladi” u kojima se navodi da Vlada garantovano neće ispitivati poreklo kapitala u postupku privatizacije u Srbiji.
"Ove izjave predstavljaju neverovatan i do sada nezabeležen pokušaj u svetu da jedna vlada javno promoviše pranje novca i pri tom se garantuje bezbednost tom činu - ocenio je Grgurević u pisanoj izjavi dostavljenoj danas medijima.
|
vrh strane
|
|