DOSIJE TRIHINELOZA
Bolest hara zbog nemara
- Najveća epidemija trihineloze u Vojvodini za
poslednjih 15 godina potekla iz privatne klanice "Vajkov" u Kumanu.
- Epidemija još nije prošla, jer inkubacija traje i 40 dana.
- Radnici
zrenjaninskih preduzeća "Šinvoz” i "Inženjering-grejanje” iz "Vajkova”
dobili vrednosne bonove za kupovinu kobasica
Oko 300 obolelih i dvoje uhapšenih bilans je dosadašnje epidemije
trihineloze u našoj zemlji. Zaraza je bukvalno protutnjala Vojvodinom i
Srbijom, po ko zna koji put pokazavši koliko skupo plaćamo nemar, kao i to
da se više na savest i savesnost ljudi ne smemo oslanjati već država mora
uvesti daleko strožu kontrolu klanja stoke i prometa mesa. Ako neko zbog
150 dinara, koliko košta pregled, pootruje 300 ljudi, i ako se zaražene
svinje praktično istovremeno pojave osim u Kumanu i na još pet ili šest
mesta u Srbiji, onda nešto nije u redu ni s nama ni s propisima, a pošto
smo takvi kakvi smo, jedino rešenje je veterinarski nadzor nad svakim
klanjem pa i onim ”po kućama”.
DVE METODE ZA UTVRĐIVANJE TRIHINELE
Više uzoraka - sigurniji rezultat
Našim
propisima je određeno da se otkrivanje zaraženosti mesa trihinelom
može obaviti na dva načina: metodom kompresije i metodom digestije,
dok se u svetu koristi i treća mogućnost, a to je uzimanje krvi iz
ušne vene ili takozvani “eliza test”.
Kako kažu u Veterinarskoj
inspekciji, oba metoda za dijagnostikovanje trihinele koja se
koriste kod nas praktično su podjednako pouzdana, ali ni kod jednog
nema, niti može biti, apsolutne sigurnosti. Međutim, ako aparatima
rukuje osposobljeno i stručno lice, ako se postupak analize sprovodi
po propisima, ako se koristi 28 isečaka i uradi dovoljan broj
ponavljanja, vrlo su male šanse da se pogreši.
Po mišljenju
stručnjaka digestija je možda malo sigurnija jer se prilikom
dijagnostikovanja za analizu uzima gram mesa, dok se kod kompresije
koristi pola grama. Samim tim, nameće se zaključak da je pouzdanije
i sigurnije pošto se pregleda više mesa, mada to i ne mora mnogo da
znači. Takođe, digestija je možda interesantnija jer se zasniva na
tome da se prilikom analize stvore uslovi kao u želucu životinje. To
znači da se tokom analize meso u aparatu kuva i na taj način se iz
njega “izvlači” kapsula trihinele. Ona zatim dospeva u supstrat i tu
se posle veoma lako otkrije.
Prema važećim propisima, dijagnozu
da je meso zaraženo trihinelom može da da samo doktor veterinarske
medicine, dok veterinarski tehničari ili neko drugo osposobljeno
lice sme samo da priprema meso za analizu. Međutim, kod nas se ovaj
propis ne poštuje baš uvek, tako da je i to razlog što ponekad
trihinela i promakne prilikom analize.
Mada se u razvijenim
zemljama Zapadne Evrope sve više koristi “eliza test”, on je manje
pouzdan od digestije i kompresije. Pošto je tamo trihineloza
praktično iskorenjena, jasno je da razlog za pojavu ove zaraze nije
nedostatak trihineloskopa ili njihova nepouzdanost, već pre svega
nodgovornost onih koji ne odnose meso na kontrolu ili eventualno
nestručno rukovanje aparatima.
Da li su šunke i kobasice zaražene
trihinelom, zbog komplikovanijeg postupka analize, može se proveriti
na veterinarskim institutima, kojih u Vojvodini nema mnogo. Nalaze
se samo u Novom Sadu, Somboru, Zrenjaninu, Pančevu i
Subotici.
Sveže meso, odmah posle klanja, može se prekontrolisati
u svim veterinarskim stanicama, kao i u svim privatnim i državnim
veterinarskim ambulantama u Vojvodini. Većina ovih ustanova
raspolaže aparatima koji rade na principu kompresije, mada dosta
ambulanti ima obe vrste
trihineloskopa.
|
Trihinelom su do sada u Vojvodini zaražene 232 osobe, ali to nije
konačan bilans, jer, iako jenjava, epidemija još nije završena, pošto
period inkubacije može da traje i do 40 dana, a to znači da će još
najmanje nedelju dana u bolnice stizati novi bolesnici. Ovo je od 1985.
godine najveća epidemija trihineloze u Vojvodini pošto je pre 17 godine
trihinela “oborila” 900 ljudi.
Iako sve kockice dosijea “trihineloze u
Srednjobanatskom okrugu” još nisu sklopljene, izvesno je da je zaraza
krenula iz samo jednog izvora, mesare “Vajkov” iz sela Kumana, čiji je
vlasnik Miloš Nosonjin. Kako je za “Dnevnik” nedavno izjavio pomoćnik
republičkog ministra za poljoprivredu mr Miloš Pavlović Republička
veterinarska inspekcija je utvrdila da je i u klanici "Vajkov” postojao i
postoji najsavremeniji, i to ispravan, aparat za utvrđivanje eventualne
zaraženosti trihinelom, ali da iz za sada nepoznatih razloga on nije
korišćen. Tokom detaljnih kontrola inspektori su saznali od zaposlenih da
je izvestan broj svinja u ovu klanicu dolazio nelegalnim kanalima, da one
nisu prijavljivane Veterinarskoj inspekciji, niti je promet knjižen u
trgovačke knjige. Pored toga, klanica je i prerađivala meso iako za to
nije bila registrovana. Takođe, "Vajkov” ima jedan prijavljen objekat za
klanje, dok se ilegalno radilo u drugoj, neprijavljenoj zgradi, rekao je
Pavlović. Međutim, još se ne zna odakle su stigle zaražene svinje niti
koliko ih je završilo u kobasicama koje su najviše doprinele širenju
zaraze.
INSPEKCIJSKE KONTROLE MESA U JUŽNOBAČKOM OKRUGU
Zatvorene četiri prodavnice
Prilikom prekjučerašnje provere oduzet 281 kilogram mesa i proizvoda od mesa.
Po nalogu nadležnih ministarstava ekipe veterinarske, sanitarne i
tržišne inspekcije Južnobačkog okruga obavile su 21. januara
vanrednu kontrolu 57 objekata . Tom prilikom uzeto je i upućeno na
analizu 14 uzoraka svinjskog mesa i proizvoda od mesa. Zbog prodaje
mesa i mesnih prerađevina bez propisanih isprava o nabavci i dokaza
o zdravstvenoj ispravnosti namirnica, van prometa je stavljen 281
kilogram mesa i proizvoda od mesa. Inspekcija je zatvorila četiri
prodavnice.
|
Drugi, daleko bolniji deo ove drame, započeo je krajem prošle
godine u zrenjaninskoj bolnici, kada su pomoć potražili prvi oboleli
građani.
Po rečima direktora zrenjaninskog Zdravstvenog centra i
poslanika u Skupštini Vojvodine dr Miodraga Maksića, prvi oboleli javili
su se na infektivno odeljenje ove bolnice 30. decembra, a epidemija je
proglašena dan kasnije, kada je kod četiri osobe utvrđeno da su zaražene
trihinelom, dok je devet pacijenata bilo “sumnjivo”. Iako je brzo
otkriveno da je zaraza krenula iz mesare “Vajkov”, najveći problem je bio
kako sprečiti dalju prodaju sumnjivog mesa. Velikim angažovanjem saznalo
se da je 86 radnika zrenjaninskog “Šinvoza” dobilo polutke od klanice
“Vajkov” ili vrednosne bonove za kupovinu mesa ili mesnih prerađevina.
Vrednosne bonove je, takođe, dobilo i 36 zaposlenih u firmi
“Inženjering-grejanje” iz Zrenjanina. U kobasici uzetoj od radnika tog
kolektiva dokazano je prisustvo trihinele. Zaražena kobasica stigla je i u
druge krajeve Srbije, pa čak i do Crne Gore i Republike Srpske. Trihinelom
je zaraženo 15 vojnika Garnizona u Svilajncu, po troje ljudi je obolelo u
Banjaluci, Kikindi i Veterniku, dok je i jedana osoba u Nikšiću “stradala”
od kobasice filovane trihinelom.
Zbog svega što se desilo, uhapšeni su
vlasnik klanice “Vajkov” Miloš Nosonjin i veterinarska inspektorka u Novom
Bečeju Zorica Ćurčin, a Republička vlada je pokrenula najveću akciju
kontrole mesa koja je do sada “viđena” na ovim prostorima. Nadležni
tržišni, veterinarski i sanitarni inspektori su u akciji pojačane kontrole
svinjskog mesa i mesnih prerađevina, do sada od različitih proizvođača u
Srbiji, oduzeli ukupno 2.577 kilograma higijenski neispravnih proizvoda.
Podneto je 213 zahteva sudiji za prekršaje zbog prometa robe bez
propisanih isprava, a izrečene su 444 mandatne kazne zbog neisticanja
maloprodajnih cena i neizdavanja računa kupcima.
Kako su pacovi glavni uzrok širenja trihineloze, paralelno s
pojačanim inspekcijskim kontrolama počela je u 22 opštine u Srbiji i
deratizacija. Akcijom će biti obuhvaćen najveći deo Vojvodine, a prvo će
biti tretirane sve opštine u Sremu, kao i one u kojima je bilo najviše
slučajeva trihineloze. Za ovu namenu Republička vlada je izdvojila 66
miliona dinara.
Kad se sve sabere i oduzme, jasno je da se “trihineloza
iz Kumana” nije smela desiti, a bilo bi dobro da se nikada više i nigde
nešto tako ne ponovi. Ako je za utehu, od trihineloze nisu imuni ni Nemci.
Pre dve godine u Nemačkoj su zabeležena dva slučaja trihineloze, a od tada
ove bolesti nije bilo. Nije nikakva tajna da je lakše u red dovesti sto
miliona Nemaca nego nekoliko miliona Srba, ali bi trebali barem malo
“žešće” da pokušamo.
Zrenjaninskoj bolnici neophodna pomoć
Od ukupnog broja obolelih, 25 građana je zadržano na lečenju u
zrenjaninskoj bolnici, ali nikome život nije u opasnosti - ističe dr
Miodrag Maksić. -Zrenjaninska bolnica za sada ima dovoljno lekova,
ali su rezerve pri kraju, tako da će pomoć nadležnih svakako biti
potrebna. U trenutku izbijanja epidemije bolnica se našla u izuzetno
teškom položaju jer se pokvarilo grejanje, a zbog duga od 3.500.000
dinara bio joj je blokiran i žiro-račun. Zahvaljujući interventnoj
pomoći Izvršnog veća Vojvodine od 3.000.000 dinara, Republičkog
fonda za zdravstvo od 700.000 dinara, Republičkog ministarstva za
poljoprivredu od 480.000 dinara i Regionalne privredne komore u
Zrenjaninu od 100.000 dinara, situacija je znatno poboljšana, ali je
pomoć i dalje potrebna.
|
|