VOJVODINA WEB-TEAM, Petrovaradinska tvrđava, "Studio Bob", 21000 Novi Sad Tel: + 381 21 434608
  23. januar 2002.  

vojvodina.com

arhiva


  PREUZETO IZ LISTA: "DNEVNIK" OD 23. 01. 2002.

  DOSIJE TRIHINELOZA

  Bolest hara zbog nemara

  - Najveća epidemija trihineloze u Vojvodini za poslednjih 15 godina potekla iz privatne klanice "Vajkov" u Kumanu.
  - Epidemija još nije prošla, jer inkubacija traje i 40 dana.
  - Radnici zrenjaninskih preduzeća "Šinvoz” i "Inženjering-grejanje” iz "Vajkova” dobili vrednosne bonove za kupovinu kobasica

  Oko 300 obolelih i dvoje uhapšenih bilans je dosadašnje epidemije trihineloze u našoj zemlji. Zaraza je bukvalno protutnjala Vojvodinom i Srbijom, po ko zna koji put pokazavši koliko skupo plaćamo nemar, kao i to da se više na savest i savesnost ljudi ne smemo oslanjati već država mora uvesti daleko strožu kontrolu klanja stoke i prometa mesa. Ako neko zbog 150 dinara, koliko košta pregled, pootruje 300 ljudi, i ako se zaražene svinje praktično istovremeno pojave osim u Kumanu i na još pet ili šest mesta u Srbiji, onda nešto nije u redu ni s nama ni s propisima, a pošto smo takvi kakvi smo, jedino rešenje je veterinarski nadzor nad svakim klanjem pa i onim ”po kućama”.

  DVE METODE ZA UTVRĐIVANJE TRIHINELE
  Više uzoraka - sigurniji rezultat

  Našim propisima je određeno da se otkrivanje zaraženosti mesa trihinelom može obaviti na dva načina: metodom kompresije i metodom digestije, dok se u svetu koristi i treća mogućnost, a to je uzimanje krvi iz ušne vene ili takozvani “eliza test”.
  Kako kažu u Veterinarskoj inspekciji, oba metoda za dijagnostikovanje trihinele koja se koriste kod nas praktično su podjednako pouzdana, ali ni kod jednog nema, niti može biti, apsolutne sigurnosti. Međutim, ako aparatima rukuje osposobljeno i stručno lice, ako se postupak analize sprovodi po propisima, ako se koristi 28 isečaka i uradi dovoljan broj ponavljanja, vrlo su male šanse da se pogreši.
  Po mišljenju stručnjaka digestija je možda malo sigurnija jer se prilikom dijagnostikovanja za analizu uzima gram mesa, dok se kod kompresije koristi pola grama. Samim tim, nameće se zaključak da je pouzdanije i sigurnije pošto se pregleda više mesa, mada to i ne mora mnogo da znači. Takođe, digestija je možda interesantnija jer se zasniva na tome da se prilikom analize stvore uslovi kao u želucu životinje. To znači da se tokom analize meso u aparatu kuva i na taj način se iz njega “izvlači” kapsula trihinele. Ona zatim dospeva u supstrat i tu se posle veoma lako otkrije.
  Prema važećim propisima, dijagnozu da je meso zaraženo trihinelom može da da samo doktor veterinarske medicine, dok veterinarski tehničari ili neko drugo osposobljeno lice sme samo da priprema meso za analizu. Međutim, kod nas se ovaj propis ne poštuje baš uvek, tako da je i to razlog što ponekad trihinela i promakne prilikom analize.
  Mada se u razvijenim zemljama Zapadne Evrope sve više koristi “eliza test”, on je manje pouzdan od digestije i kompresije. Pošto je tamo trihineloza praktično iskorenjena, jasno je da razlog za pojavu ove zaraze nije nedostatak trihineloskopa ili njihova nepouzdanost, već pre svega nodgovornost onih koji ne odnose meso na kontrolu ili eventualno nestručno rukovanje aparatima.
  Da li su šunke i kobasice zaražene trihinelom, zbog komplikovanijeg postupka analize, može se proveriti na veterinarskim institutima, kojih u Vojvodini nema mnogo. Nalaze se samo u Novom Sadu, Somboru, Zrenjaninu, Pančevu i Subotici.
  Sveže meso, odmah posle klanja, može se prekontrolisati u svim veterinarskim stanicama, kao i u svim privatnim i državnim veterinarskim ambulantama u Vojvodini. Većina ovih ustanova raspolaže aparatima koji rade na principu kompresije, mada dosta ambulanti ima obe vrste trihineloskopa.

  Trihinelom su do sada u Vojvodini zaražene 232 osobe, ali to nije konačan bilans, jer, iako jenjava, epidemija još nije završena, pošto period inkubacije može da traje i do 40 dana, a to znači da će još najmanje nedelju dana u bolnice stizati novi bolesnici. Ovo je od 1985. godine najveća epidemija trihineloze u Vojvodini pošto je pre 17 godine trihinela “oborila” 900 ljudi.
  Iako sve kockice dosijea “trihineloze u Srednjobanatskom okrugu” još nisu sklopljene, izvesno je da je zaraza krenula iz samo jednog izvora, mesare “Vajkov” iz sela Kumana, čiji je vlasnik Miloš Nosonjin. Kako je za “Dnevnik” nedavno izjavio pomoćnik republičkog ministra za poljoprivredu mr Miloš Pavlović Republička veterinarska inspekcija je utvrdila da je i u klanici "Vajkov” postojao i postoji najsavremeniji, i to ispravan, aparat za utvrđivanje eventualne zaraženosti trihinelom, ali da iz za sada nepoznatih razloga on nije korišćen. Tokom detaljnih kontrola inspektori su saznali od zaposlenih da je izvestan broj svinja u ovu klanicu dolazio nelegalnim kanalima, da one nisu prijavljivane Veterinarskoj inspekciji, niti je promet knjižen u trgovačke knjige. Pored toga, klanica je i prerađivala meso iako za to nije bila registrovana. Takođe, "Vajkov” ima jedan prijavljen objekat za klanje, dok se ilegalno radilo u drugoj, neprijavljenoj zgradi, rekao je Pavlović. Međutim, još se ne zna odakle su stigle zaražene svinje niti koliko ih je završilo u kobasicama koje su najviše doprinele širenju zaraze.

  INSPEKCIJSKE KONTROLE MESA U JUŽNOBAČKOM OKRUGU
  Zatvorene četiri prodavnice

  Prilikom prekjučerašnje provere oduzet 281 kilogram mesa i proizvoda od mesa.

  Po nalogu nadležnih ministarstava ekipe veterinarske, sanitarne i tržišne inspekcije Južnobačkog okruga obavile su 21. januara vanrednu kontrolu 57 objekata . Tom prilikom uzeto je i upućeno na analizu 14 uzoraka svinjskog mesa i proizvoda od mesa. Zbog prodaje mesa i mesnih prerađevina bez propisanih isprava o nabavci i dokaza o zdravstvenoj ispravnosti namirnica, van prometa je stavljen 281 kilogram mesa i proizvoda od mesa. Inspekcija je zatvorila četiri prodavnice.

  Drugi, daleko bolniji deo ove drame, započeo je krajem prošle godine u zrenjaninskoj bolnici, kada su pomoć potražili prvi oboleli građani.
  Po rečima direktora zrenjaninskog Zdravstvenog centra i poslanika u Skupštini Vojvodine dr Miodraga Maksića, prvi oboleli javili su se na infektivno odeljenje ove bolnice 30. decembra, a epidemija je proglašena dan kasnije, kada je kod četiri osobe utvrđeno da su zaražene trihinelom, dok je devet pacijenata bilo “sumnjivo”. Iako je brzo otkriveno da je zaraza krenula iz mesare “Vajkov”, najveći problem je bio kako sprečiti dalju prodaju sumnjivog mesa. Velikim angažovanjem saznalo se da je 86 radnika zrenjaninskog “Šinvoza” dobilo polutke od klanice “Vajkov” ili vrednosne bonove za kupovinu mesa ili mesnih prerađevina. Vrednosne bonove je, takođe, dobilo i 36 zaposlenih u firmi “Inženjering-grejanje” iz Zrenjanina. U kobasici uzetoj od radnika tog kolektiva dokazano je prisustvo trihinele. Zaražena kobasica stigla je i u druge krajeve Srbije, pa čak i do Crne Gore i Republike Srpske. Trihinelom je zaraženo 15 vojnika Garnizona u Svilajncu, po troje ljudi je obolelo u Banjaluci, Kikindi i Veterniku, dok je i jedana osoba u Nikšiću “stradala” od kobasice filovane trihinelom.
  Zbog svega što se desilo, uhapšeni su vlasnik klanice “Vajkov” Miloš Nosonjin i veterinarska inspektorka u Novom Bečeju Zorica Ćurčin, a Republička vlada je pokrenula najveću akciju kontrole mesa koja je do sada “viđena” na ovim prostorima. Nadležni tržišni, veterinarski i sanitarni inspektori su u akciji pojačane kontrole svinjskog mesa i mesnih prerađevina, do sada od različitih proizvođača u Srbiji, oduzeli ukupno 2.577 kilograma higijenski neispravnih proizvoda. Podneto je 213 zahteva sudiji za prekršaje zbog prometa robe bez propisanih isprava, a izrečene su 444 mandatne kazne zbog neisticanja maloprodajnih cena i neizdavanja računa kupcima.

  Kako su pacovi glavni uzrok širenja trihineloze, paralelno s pojačanim inspekcijskim kontrolama počela je u 22 opštine u Srbiji i deratizacija. Akcijom će biti obuhvaćen najveći deo Vojvodine, a prvo će biti tretirane sve opštine u Sremu, kao i one u kojima je bilo najviše slučajeva trihineloze. Za ovu namenu Republička vlada je izdvojila 66 miliona dinara.
  Kad se sve sabere i oduzme, jasno je da se “trihineloza iz Kumana” nije smela desiti, a bilo bi dobro da se nikada više i nigde nešto tako ne ponovi. Ako je za utehu, od trihineloze nisu imuni ni Nemci. Pre dve godine u Nemačkoj su zabeležena dva slučaja trihineloze, a od tada ove bolesti nije bilo. Nije nikakva tajna da je lakše u red dovesti sto miliona Nemaca nego nekoliko miliona Srba, ali bi trebali barem malo “žešće” da pokušamo.
  

  Zrenjaninskoj bolnici neophodna pomoć

  Od ukupnog broja obolelih, 25 građana je zadržano na lečenju u zrenjaninskoj bolnici, ali nikome život nije u opasnosti - ističe dr Miodrag Maksić. -Zrenjaninska bolnica za sada ima dovoljno lekova, ali su rezerve pri kraju, tako da će pomoć nadležnih svakako biti potrebna. U trenutku izbijanja epidemije bolnica se našla u izuzetno teškom položaju jer se pokvarilo grejanje, a zbog duga od 3.500.000 dinara bio joj je blokiran i žiro-račun. Zahvaljujući interventnoj pomoći Izvršnog veća Vojvodine od 3.000.000 dinara, Republičkog fonda za zdravstvo od 700.000 dinara, Republičkog ministarstva za poljoprivredu od 480.000 dinara i Regionalne privredne komore u Zrenjaninu od 100.000 dinara, situacija je znatno poboljšana, ali je pomoć i dalje potrebna.

MONOGRAFIJA VOJVODINE | PRIVREDNI INDEX VOJVODINE

DRUSTVO | POLITIKA | KULTURA | SPORT | IZ MEDIJA | ZANIMLJIVOSTI | ARHIVA

POLITIČKE STRANKE | JAVNA KOMUNALNA PREDUZEĆA | NAŠI PRIJATELJI

Optimizovano za: IE5 & 800x600

Copyright: Vojvodina Web Team, 1997.
Office: Petrovaradinska tvrđava, "Studio Bob", 21000 Novi Sad
Tel: + 381 434608
office@vojvodina.com